SLUK

25. Susret lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske

Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku u partnerstvu s Umjetničkom akademijom u Osijeku SLUK je festival UNIMA-e koji se održava bienalno i kojega svi sudionici vole i željno iščekuju.

Teško je reći zašto ga toliko volimo, je li zato što je tek svake dvije godine ili zato što se održava u svibnju, u najljepše godišnje doba ili zato što se vidimo s dragim prijateljima i kolegama ili sve to zajedno pa i još puno više…

U situaciji kad je kultura (financijski) osiromašena zbog čega festivali i smotre kulturnih događanja sve kraće traju i sve manje sudionika imaju i sve se manje sudionici imaju prigode međusobno družiti, izmjenjivati iskustva i gledati se, pa i uspoređivati, u tim i takvim vremenima ovakav jedan događaj ima posebnu vrijednost. Ne umanjujući doprinose i zasluge drugih gradova gdje se sve održavao SLUK, moram reći, ipak je Osijek kao grad domaćin postao i ostao kultno mjesto održavanja ovog susreta. Kad se spomene SLUK, nekako misao sama krene prema ovoj našoj ravnici gdje se široka duša slavonska otvara i domaćinski prihvaća sve drage prijatelje, bude se sjećanja na sve lijepe (pa i one manje lijepe kao što je bilo 1995.) trenutke a bilo ih je…

I bit će ih opet jer se 2015. opet SLUK održava u Osijeku. I opet će se Skupiti Lutkari U Kazalištu u našem gradu. I nek’ se skupe!

Ivica Lučić, izvršni producent

KRATKA POVIJEST SLUKA-a

Susret lutkara i lutkarskih kazališta hrvatske – SLUK – kazališni festival posvećen isključivo lutkarskoj umjetnosti i to lutkarskoj umjetnosti Hrvatske.

Prvi SLUK održan je u Opatiji 1969. godine kao posljedica festivalske pozornice u Šibeniku, PIF-a, i ‘Jeseni u Opatiji – Lutke za djecu i odrasle.’ Organizacijski i umjetnički obrisi budućega bijenalnog festivala zacrtani su u Osijeku 1977. godine kada je SLUK našao svoje mjesto pod suncem u organizaciji Dječjeg kazališta i nekoliko osječkih institucija kulture.

SLUK je od tada natjecateljski festival, pa je pozornost usmjerena na umjetničke domete izabranih predstava. Predstave se izvode na različitim pozornicama na kojima, osim domaćih, predstave izvode i strani ansambli.

Nakon dugog niza godina održavanja u Osijeku 1991. godine SLUK je održan u Zadru i to je bio zadnji susret u bivšoj državi. Od 1993. godine – od prvog SLUK-a u samostalnoj Hrvatskoj do danas – susret se održava u Osijeku, no po jedan susret održan je i u Splitu i Zadru. Razlog tomu je što su Split i Zadar dobili nove kazališne zgrade. Festival je prošao različite organizacijske mijene i postao mjesto susreta i smotre ponajboljih lutkarskih ostvarenja u državi.

ORGANIZACIJSKI ODBOR
·Zvonko Festini – predsjednik
·Marija Tudor
·Iris Pavić Tumpa
·Zrinka Kolak Fabijan
·Ljiljana Štokalo
·Ivica Lučić

IZBORNIK SLUK-A
·Zvonko Festini

UREDNICA PROGRAMA SLUKA-A
·Jasminka Mesarić

STRUČNI OCJENJIVAČKI SUD 25. SLUK-A
·Sanja Nikčević
·Ajda Roos
·Mira Perić Kraljik
·Joško Juvančić
·Pero Juričić

Uz Stručni ocjenjivački sud predstave ocjenjuje i Dječji prosudbeni odbor Nika Petović, Vito Čačić, Nera Vorkapić, Mislav Vorkapić, Donald Dubrović

Ivica Lučić, ravnatelj Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića

Prije desetak SLUK-ova, na parkiralištu (tada još starog) hotela Osijek dogodilo se da je kolegici netko provalio u automobil i otuđio auto-radio. Pozvali smo policiju radi uviđaja. Policajac koji je došao, vidjevši nas nekoliko dobro raspoloženih, pitao je što se to događa. Kad smo mu odgovorili da je to susret lutkara Hrvatske, rekao je: “Ma, što još neće izmisliti!?”. Sigurno je isto pitanje bilo postavljeno puno puta prije toga, ali i poslije. Vjerujem i nadam se da će se jednog dana prestati postavljati jer baš dobro da je izmišljen. SLUK je festival UNIMA-e koji se održava bijenalno i kojega svi sudionici vole i željno iščekuju. Teško je reći zašto ga toliko volimo – zato što se održava tek svake dvije godine ili zato što se održava u najljepše godišnje doba ili zato što se vidimo s dragim prijateljima i kolegama ili sve to zajedno, pa i još puno više… U situaciji kad je kultura (financijski) osiromašena zbog čega festivali i smotre kulturnih događanja sve kraće traju i sve manje sudionika imaju, i sve se manje sudionici imaju prigode međusobno družiti, izmjenjivati iskustva i gledati se, pa i uspoređivati, u tim i takvim vremenima ovakav jedan događaj ima posebnu vrijednost. Ne umanjujući doprinose i zasluge drugih gradova gdje se sve održavao SLUK, moram reći, ipak je Osijek kao grad domaćin postao i ostao kultno mjesto održavanja ovog Susreta. Kad se spomene SLUK, nekako misao sama krene prema ovoj našoj ravnici gdje se široka duša slavonska otvara i domaćinski prihvaća sve drage prijatelje, bude se sjećanja na sve lijepe trenutke, a bilo ih je… I bit će ih opet jer se 2015. opet SLUK održava u Osijeku. I opet su se Skupili Lutkari U Kazalištu u našem gradu. I nek’ su se skupili!

Zvonko Festini, izbornik programa i predsjednik Organizacijskog odbora 25. SLUK-a

Od 15 viđenih predstava osam svojom umjetničkom kvalitetom, po mome sudu, zaslužuju biti u službenoj konkurenciji festivala: „Šegrt Hlapić“ – KD Pinklec Čakovec, “Romeo i Giuletta“ – HNK Varaždin, Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku i Osječko ljeto kulture 2014., „Vanzemaljci“ – Zorin dom Karlovac, „Hamletova istina“ – Kazalište Virovitica, „Ronilac bisera“ – LOFT i DK Dubrava, „Pčelica Maja“ – GK „ Joza Ivakić“ Vinkovci, „Malo veliko kvrgavo drvce“ – HNK u Šibeniku, „Djevojčica sa šibicama“ – IBM Zagreb.

Kako je Pravilnikom festivala izbor ograničen na maksimalno pet predstava izbor zaključujem „Roniocem bisera“- LOFT-a i DK Dubrava, iako bi moja preporuka bila pronaći dodatna financijska sredstva i osigurati nastup svih osam predstava.

Vrijedno je istaći i zaista kvalitetnu prezentaciju studenata Umjetničke akademije u Osijeku, gdje se s lutkarskog gledišta posebno ističe ginjol predstava „U potrazi za dijamantnom suzom“ koja u sebi sadrži daleko više od pedagoško-didaktičkog uratka. Upozoravam na vrlo intrigantan popis ponuđenih naslova kao i raznolikost lutkarske realizacije istih.

Tako bilježimo zanimljivu pojavu udruženog nastupanja pojednih kazališta kao na primjer virovitičkog, zadarskog, varaždinskog i osječkog stvarajući lutkarski repertoar za odrasle i to igrom oko Shakespearea.

Ovdje posebno izdvajam predstavu „Romeo i Gulietta“ izvedenu, u zaista, za Hrvatsko lutkarstvo rijetkom tehnikom – marionetom.

Upravo ta marionetska predstava koja obiluje sa nekoliko, za naše uvjete, iznenađujuće dobrih animacija (posebno ističem interpretaciju „Don Lorenzzo“) odigrana u nesvakidašnjem scenskom okviru i zaista kvalitetnom scenskom glazbom (Bobić) bio je užitak spoznati da tako kvalitetna marionetska predstava dolazi u suradnji dvaju kazališta.

Ovdje bih pridružio i „Hamletovu istinu“ u odličnoj lutkarskoj prilagodbi (skraćenje), jedino mi ostaje žal da, u inače odličnoj lutkarskoj prilagodbi scene „mišolovke“, nije realizirana u ginjol tehnici ili još preciznije sajmenim lutkama Percy Pressa.

Iz lutkarskog kuta gledanja ima još jedna predstava na koju bih želio skrenuti pažnju. Koja se posebno odlikuje izvrsnom tehničkom upotrebom čapurita u tehnici javajke, a to je predstava Vinkovačkog kazališta „Pčelica Maja“.

Na žalost u predstavi koju sam gledao taj odličan didaktičko školski pristup imao je negativni efekt na cjelokupnost izvedbe. Iskreno se nadam da su izvođači, mahom mladi nadareni lutkari, to s vremenom prerasli.

U Zagrebu, 27. travnja 2015.

Jasminka Mesarić, predsjednica HC UNIMA

Ima li veće radosti i zadovoljstva biti na čelu udruge čija je jedna od misija okupljati lutkare i zaljubljenike u lutkarsku umjetnost, a pri tom osjećati njihovo veselo išekivanje novog susreta u Osijeku? Netko bi možda rekao davno zakazanog! Radost je još veća jer hrvatsko lutkarstvo iz godine u godinu raste u svakom pogledu – umjetničkom, organizacijskom, obrazovnom proširujući svoj utjecaj ne samo u Hrvatskoj već i u Europi i cijelom svijetu. Ovu tvrdnju možemo potkrijepiti i “glavoboljom” koju smo zadali izborniku programa ovogodišnjeg SLUK-a jer, na žalost, sve izvrsne predstave, koje su producirane u posljednje dvije godine, nismo mogli ugostiti. Financijsku krizu svi osjećamo, ali nekako mi se čini da poslove koje ljudi vole raditi i kojima su oni smisao života, kriza nije okrznula. Lutkari uvijek pronalaze dovoljno umjetničke snage, možda i ponajviše u teškim vremenima. Tako i ovoga puta, jer naš susret obiluje brojnim događanjima, izložbama, predstavama, promocijama u svega tri dana održavanja Festivala. Osijek se, kao i uvijek do sada, pokazao izvrsnim domaćinom jer sve institucije Grada otvorena srca prihvaćaju lutkare i lutkarsku umjetnost. Želeći hrvatskom lutkarstvu i hrvatskim lutkarima još puno ovih, a i drugih susretanja, na kojima će imati mogućnost razmjene iskustava, druženja, trenutaka kojih će se s radošću sjećati, u ime HC UNIMA želimo vam dobrodošlicu na 25. SLUK.