…lutkari su umjetnici. Pravi umjetnici. Svaki lutkar ima poseban senzibilitet, znate, to nije zanimanje, to je posvećenje, to je život i onaj tko to ne nosi sa sobom ni ne može biti lutkar.
Kako Ii je njima na sceni igrati tuđe živote i likove, udahnuti lutki život, davati joj dušu i živjeti s njom u nekom drugom vremenu ili kontekstu pa se onda nakon nekoliko trenutaka ponovno vraćati u ovu stvarnost u ovozemaljsku zbilju u svoje krhko i smrtno tijelo? Koliko davanje sebe svakom liku, svakoj lutki, troši osobu, koliki dio te osobe nestaje? A koliko osoba, lutkar, time dobiva i koliko se nadograđuje? Jer, ne može samo lik, lutka ili kostim koji nose, u danom trenutku, biti u nekom vremenu i prostoru, mora biti i osoba koja glumi, nosi, animira. Ulazak u ovo stanje za lutkara je nešto lijepo, kreativno, uživajuće, uspio je … ali ulazak u ovo stanje pa onda povratak u realnost zahtijeva fizički i mentalni napor.
I zato, dobrodošli dragi lutkari i svi koji s lutkarima radite i živite, dobrodošli u Osijek, grad lutkarstva! U čeriti dana trajanja najvećeg lutkarskog druženja u Hrvatskoj učinite, ako baš morate, samo jednom ovaj napor koji spominjem u prvom dijelu, a sve ostalo vrijeme družite se s ljudima koji žive s lutkarstvom i od lutkarstva. Pokažite najbolje što imate u ovom trenutku u lutkarskoj umjetnosti, ali uživajte u svakom trenutku koji provedete u našem gradu gdje je centar siroče duše slavonske.
Ivica Lučić, ravnatelj
KRATKA POVIJEST SLUKA-a
Susret lutkara i lutkarskih kazalšta hrvatske – SLUK – kazališni festival posvećen isključivo lutkarskoj umjetnosti i to lutkarskoj umjetnosti Hrvatske.
Prvi SLUK održan je u Opatiji 1969. godine kao posljedica festivalske pozornice u Šibeniku, PIF-a, i ‘Jeseni u Opatiji – Lutke za djecu i odrasle.’ Organizacijski i umjetnički obrisi budućega bijenalnog festivala zacrtani su u Osijeku 1977. godine kada je SLUK našao svoje mjesto pod suncem u organizaciji Dječjeg kazališta i nekoliko osječkih institucija kulture.
SLUK je od tada natjecateljski festival, pa je pozornost usmjerena na umjetničke domete izabranih predstava. Predstave se izvode na različitim pozornicama na kojima, osim domaćih, predstave izvode i strani ansambli.
Nakon dugog niza godina održavanja u Osijeku 1991. godine SLUK je održan u Zadru i to je bio zadnji susret u bivšoj državi. Od 1993. godine – od prvog SLUK-a u samostalnoj Hrvatskoj do danas – susret se održava u Osijeku, no po jedan susret održan je i u Splitu i Zadru. Razlog tomu je što su Split i Zadar dobili nove kazališne zgrade. Festival je prošao različite organizacijske mijene i postao mjesto susreta i smotre ponajboljih lutkarskih ostvarenja u državi.
Programi 27. SLUK-a održavaju se na sljedećim lokacijama:
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku
Trg bana Josipa Jelačića 19
Hrvatsko narodno kazalište
Županijska ulica 9
Barutana
Biljska cesta, Tvrđavica
Galerija Kazamat
Vatroslava Jagića 2
Galerija Waldinger
Fakultetska 7, Tvrda
Akademija za umjetnost i kulturu
Ulica kralja Petra Svačića 1/F
ORGANIZACIJSKI ODBOR
Jasminka Mesarić – predsjednica
Ivica Lučić – izvršni producent
Miran Hajoš
Srećko Šestan
Livija Kroflin
Himzo Nuhanović
Magdalena Lupi Alvir
Iris Pavić Tumpa
Ljiljana Štokalo
Romano Bogdan
STRUČNI OCJENIVAČI
Teodora Vigato
Nina Mitrović
Jasmina Pacek
Maja Lučić Vuković
Davor Bobić
DJEČJI PROSUDBENI ODBOR
Ana Lučenčić
Veronika Šuster
Franka Smoje
Andrej Papić
Bartol Čačić
Koordinatorica
Eva Getoš
Žana Gamoš, Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka
Poštovani lutkarski umjetnici i dragi gosti 27.Susreta lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske veliko mi je zadovoljstvo poželjeti vam srdačnu dobrodošlicu u grad na Dravi. Lutkarska tradicija i povijest iznimno je duga i bogata u gradu Osijeku i to zahvaljujući akademskoj zajednici, umjetnicima i publici koja prepoznaje visoke vrijednosti ove umjetnosti.
Posebno smo zahvalni, sto je hrvatska UNIMA odlučila ponovno povjeriti domaćinstvo SLUK-a Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku te sto je naš grad ponovno postao mjesto susreta i smotre ponajboljih lutkarskih ostvarenja u državi. Pozivam vas da zajedno uživamo u bogatom i raznovrsnom programu, za kojeg bez pretjerivanja mogu reći da će biti vrhunski.
Uživajte u svijetu lutaka!
Jasminka Mesarić, predsjednica HC UNIMA
SLUK – u sadašnjosti pun je smisao prošlih događanja
– napisao je Zvonimir Ivković pičući tekst za monografiju Susreta lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske – naš SLUK. Urednica monografije Antonija Bogner Šaban citirala je Ljubomira Stanojevića ,,Nijedno vrijeme, posve sigurno, ne može se ponovno vratiti i ni jedna istina jučerašnjeg događanja, ma koliko uzbudljivog i značajnog, nije danas vise jednako velika … Zato pisanje O nečem prošlom u prvom redu znači povratak jednom sentimentalnom sjećanju.”
Pisanje o Susretu lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske za mene je doista povratak sentimentalnom sjećanju – bio je tema moga maturalnog rada i na najljepši mogući način uveo me u svijet lutkarstva i kazališne produkcije – mojih životnih opredjeljenja. Od te 1979. godine uz SLUK sam bila vezana na različite načine, ali uvijek me je ispunjavala beskrajna radost i ljubav sudjelujući u ulozi domaćina u pripremama za SLUK ili se radujući sto ćemo otputovati u Split ili Zadar i znati da nas otvorena srca čekaju drage
kolege.
Nadam se da se danas neki mladi zaljubljenici u kazalište i lutkarstvo raduju i s nestrpljenjem očekuju SLUK i da će ih ta ljubav pratiti cijeli njihov život jer ,,Uza svršetak ovoga sjećajnog zapisa parafrazirati mi je neki reklamni oglas: Knjige koje vrijedi citati, filmovi koje treba vidjeti, glazba koju treba slušati, izložbe koje vrijedi posjetiti, osječki SLUK – to je kazališno manifestacijski Osijek koji mora trajati, to su susreti i predstave koje se moraju događati i gledati. (Zvonimir Ivkovic)
Sva moja prisjećanja uz ovaj SLUK upućujem mojim kazališnim učiteljima Ivanu Balogu,
Zvonimiru Ivkoviću i Ljubomiru Stanojeviću, Vama, dragi lutkarski prijatelji, od srca želim ugodan boravak u Osijeku, dobre predstave i ono sto čini smisao SLUK-a: užitak u susretanjima.
27. SLUK – Glas Slavonije 24.5.2019.
27. SLUK – Glas Slavonije 29.5.2019.
27. SLUK – Glas Slavonije 30.5.2019.
27. SLUK – Glas Slavonije 31.5.2019.
27. SLUK – Glas Slavonije 1.6.2019.
27. SLUK – Glas Slavonije 3.6.2019.
27. SLUK – Glas Slavonije 5.6.2019.
27. SLUK – Kritikaz 14.6.2019.
Glas Slavonije 27. svibnja 2019.
DJEČJI PROSUDBENI ODBOR NAGRADU DODJELJUJE PREDSTAVI ZAMRZNUTE PJESME GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA RIJEKA
NAGRADA ZA NAJBOLJE OBLIKOVANJE RASVJETE
Nagrada se dodjeljuje jednoglasno Deniju Šesniću za predstavu Zamrznute pjesme Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Svjetlo na decentan i nenametljiv način suvereno osvaja prostor scene. Hladni tonovi kreiraju atmosferu zime na kraju svijeta, dok oni topli prate liniju priče i odnosa među likovima. I najmanji, do detalja promišljen, svjetlosni trenutak nosi velik emotivni značaj.
NAGRADA ZA NAJBOLJU KREACIJU LUTAKA
Nagrada se dodjeljuje jednoglasno Aleni Pavlović za predstavu Zamrznute pjesme u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Animabilne lutke odlikuje realističnost ljudskih oblika i gracioznost pokreta. Naoko minimalističkim elementima dočarani su karakteri i suodnosi likova u svoj njihovoj emociji.
NAGRADA ZA NAJBOLJU KOSTIMOGRAFIJU
Nagrada se dodjeljuje jednoglasno Aleni Pavlović za predstavu Zamrznute pjesme u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Nagrada za kostimografiju lutaka nije često prepoznata pojava u lutkarskim produkcijama. Posvećenost realističnim detaljima ističe se u svim segmentima kostima od kolorita, tekstura, proporcija i antropometrijske točnosti do maštovite kreacije karaktera lika vizualnim obilježima.
NAGRADA ZA NAJBOLJU SCENOGRAFIJU
Nagrada se dodjeljuje većinom glasova Aleksandri Kovalskoj za predstavu Mali Rakun u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Split. Unikatno bogata paleta boja stapa se s umjetničkim rukopisom bajkovito oblikovanih tradicionalnih elemenata. Funkcionalna razigranost scenografije paralelno oslikava emotivnost i toplinu čitave predstave.
NAGRADA ZA UKUPNU LIKOVNOST PREDSTAVE “BRANKO STOJAKOVIĆ”
Nagrada se dodjeljuje većinom glasova Aleksandri Kovalskoj za predstavu Mali Rakun u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Split. Bajkovito koreografirana scenografija, dinamično svjetlo te usklađene projekcije i do detalja scenografski razrađeni kostimi kreiraju jedinstveni svijet koji oduševljava kako djecu, tako i odrasle.
NAGRADA ZA NAJBOLJU GLAZBU
Nagrada se dodjeljuje jednoglasno Marku Lucijanu Hrašćancu za predstavu Dindim, o nježnosti Umjetničke organizacije Gllugl Varaždin. Glazba se odlikuje visokom tonskom produkcijom koju prate jednako visoki estetski standardi suvremenosti. U bogatoj konkurenciji istaknuo se minimalistički pristup koji osvaja svojom nenametljivošću.
NAGRADA ZA NAJBOLJU ŽENSKU GLUMU-ANIMACIJU
Nagrada se dodjeljuje većinom glasova Petri Šarac i pomoćnoj animatorici Andrei Špindel za ulogu djevojčice Katje u predstavi Zamrznute pjesme u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Sramežljiva djevojčica skriva se od dječaka i pri tom otvara publici lepezu delikatnih osjećaja. Iza jedne jedine izgovorene replike krije se nježnost koja odiše mekoćom i gracioznošću pokreta.
NAGRADA ZA NAJBOLJU ŽENSKU GLUMU-ANIMACIJU
Nagrada se dodjeljuje većinom glasova Petri Kovačić za ulogu rakuna Mrvice u predstavi Mali rakun Gradskog kazališta lutaka Split. Prirođena dječja naivnost rakuna Mrvice znatiželjno kroči šumom. U animaciji hrabra i glumački razigrana Petra Kovačić hrabro uspostavlja odnos sa životinjama na sceni čime osvaja srca onih najmanjih u publici.
NAGRADA ZA NAJBOLJU MUŠKU GLUMU-ANIMACIJU
Nagrada se dodjeljuje jednoglasno Nikši Eldanu za ulogu Joaoa u predstavi Dindim, o nježnosti Umjetničke organizacije Gllugl Varaždin. Punokrvan karakter usamljenog čovjeka oplemenjen je sitnim staračkim osobitostima. Nikša Eldan gradi lik Joaoa s velikim poštovanjem i preciznošću ne približivši se ni u jednom trenutku karikaturi.
NAGRADA ZA NAJBOLJU MUŠKU GLUMU-ANIMACIJU
Nagrada se dodjeljuje jednoglasno Tilenu Kožamelju i pomoćnim animatorima Davidu Petroviću, Damiru Orliću, i Andrei Špindel za ulogu dječaka Kostje u predstavi Zamrznute pjesme Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Usklađenost riječi i pokreta dječaka, koji ne odustaje, timski je rad utemeljen na ujednačenoj suigri. Suptilnost kojom Tilen Kožamelj vodi svoje kolege kroz predstavu, kreira dojam zavodljive lakoće glume i animacije.
NAGRADA ZA NAJBOLJI TEKST
Nagrada se dodjeljuje većinom glasova Tamari Kučinović i ansamblu (Nikši Eldanu, Goranu Guksiću i Sari Ipši) za predstavu Dindim, o nježnosti Umjetničke organizacije Gllugl Varaždin. Istinita priča o jednom neobičnom prijateljstvu u svoj centar stavlja univerzalne vrijednosti i ono iskonski ljudsko. Ovaj nas dramski tekst vraća emociji i kontaktu što je uvijek itekako bitno, a danas i prečesto zaboravljeno.
NAGRADA ZA NAJBOLJU REŽIJU
Nagrada se dodjeljuje većinom glasova Tamari Kučinović za predstavu Zamrznute pjesme u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Režija objedinjuje autorske kreacije svih suradnika ne gubeći ni u jednom trenu nit vodilju duboko humane ideje priče. Predstavom dominiraju predan rad s glumcima te besprijekorna animacija koji pokazuju da je redateljica itekako svjesna da je svaka dobra predstava utemeljena na živoj energiji na sceni.
NAGRADA ZA PREDSTAVU U CJELINI
Nagrada se dodjeljuje većinom glasova predstavi Zamrznute pjesme Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Predstava odiše zajedništvom ansambla i autorskog tima koji nas vode kroz hladne predjele iz kojih izvire toplina ljudskog srca. Zamrznute pjesme ne bježe od teških tema i hrabro nas podsjećaju da se ljepota bivanja čovjekom skriva u najobičnijim životnim trenucima.