Kapljice koje tkaju opstanak SLUK-a!
Dragi lutkari, i sami vidite i osjetite da na ovom SLUK-u ništa nije normalno, pa molim da mi oprostite što ću to podcrtati. Dakle, nije normalno da se najbolji lutkari Hrvatske ne skupe svi na jednom mjestu svake dvije godine, da ne pogledaju međusobno što najbolje imaju za pokazati u protekle dvije godine, da se ne druže cijelo vrijeme trajanja festivala, da ne dijele zadovoljstvo ili nezadovoljstvo dodijeljenim nagradama na završnoj večeri, da se jedni drugima ne pohvale dobrim stvarima i da se jedni drugima ne požale na loše stvari, da ne zapjevaju i ne zaplešu, nije normalno da lutkari kaplju na SLUK jedan po jedan u dolasku i otkapljavaju isto tako u odlasku!
E, pa dobro! Ako već na SLUK kaplju, neka barem na taj način tkaju slap hrvatskog lutkarstva u kontinuitetu. Ono što je ipak normalno na ovogodišnjem SLUK-u jeste to da je u Osijeku! Onda je normalno da vam svima poželim DOBRO DOŠLI U OSIJEK NA OVAJ JEDINI NENORMALNI SLUK U POVIJESTI!
KRATKA POVIJEST SLUKA-a
Susret lutkara i lutkarskih kazalšta hrvatske – SLUK – kazališni festival posvećen isključivo lutkarskoj umjetnosti i to lutkarskoj umjetnosti Hrvatske.
Prvi SLUK održan je u Opatiji 1969. godine kao posljedica festivalske pozornice u Šibeniku, PIF-a, i ‘Jeseni u Opatiji – Lutke za djecu i odrasle.’ Organizacijski i umjetnički obrisi budućega bijenalnog festivala zacrtani su u Osijeku 1977. godine kada je SLUK našao svoje mjesto pod suncem u organizaciji Dječjeg kazališta i nekoliko osječkih institucija kulture.
SLUK je od tada natjecateljski festival, pa je pozornost usmjerena na umjetničke domete izabranih predstava. Predstave se izvode na različitim pozornicama na kojima, osim domaćih, predstave izvode i strani ansambli.
Nakon dugog niza godina održavanja u Osijeku 1991. godine SLUK je održan u Zadru i to je bio zadnji susret u bivšoj državi. Od 1993. godine – od prvog SLUK-a u samostalnoj Hrvatskoj do danas – susret se održava u Osijeku, no po jedan susret održan je i u Splitu i Zadru. Razlog tomu je što su Split i Zadar dobili nove kazališne zgrade. Festival je prošao različite organizacijske mijene i postao mjesto susreta i smotre ponajboljih lutkarskih ostvarenja u državi.
ORGANIZACIJSKI ODBOR
Jasminka Mesarić – predsjednica
Ivica Lučić – izvršni producent
Miran Hajoš
Srećko Šestan
Livija Kroflin
Himzo Nuhanović
Magdalena Lupi Alvir
Iris Pavić Tumpa
Ljiljana Štokalo
Romano Bogdan
STRUČNI OCJENIVAČI
Ria Trdin
Dražen Ferenčina
Miroslav Čabraja
DJEČJI PROSUDBENI ODBOR
Petra Progl, Laura Lovrenčić, Ivan Papić,
Bartol Čačić i Vito Čičak
IZBORNICA
Teodora Vigato
Jasminka Mesarić, predsjednica Organizacijskog odbora i predsjednica HC UNIMA-e
U susret jednom sasvim neobičnom SLUK-u
Dragi prijatelji, drage kolege evo nas na našem najvažnijem lutkarskom festivalu, Susretu lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske, našemu SLUK-u, Festivalu kojemu se radujemo jer nam već dugi niz godina (tamo od davne 1977. godine) osigurava ono (uz predstave) najvažnije – susrete i druženja: u kazalištu (prije i poslije predstava – ovaj puta druženja do dugo u noć nećemo spominjati), čekajući tramvaj, u tramvaju – jureći s predstave na predstavu, uz Dravu, na izložbama….
28. Susret lutkara i lutkarskih kazališta ostat će zapamćen jer se održao u vrijeme koje ćemo pamtiti po malom virusu koji nam je u samo godinu dana uspio u potpunosti promijeniti način života. Ne družimo se na nama dobro poznati način – pozdravljamo se iz daljine, ne rukujemo se, ne grlimo se, ne sjedimo jedni pored drugih. Predstave gledamo online, termine festivala mijenjamo, organiziramo ih na daljinu, usput čineći sve kako bi- smo živjeli život.
Pred nama je bogati program ovogodišnjeg SLUK-a. Uživat ćemo gledajući dvanaest predstava koje je ove godine za sudjelovanje na SLUK-u pomno izabrala Teodora Vigato. Uživat ćemo u izložbama, obilježit ćemo 90-ti rođendan Branka Mihaljevića, ugostit ćemo četvrto izdanje SHOW-CASE-a u organizaciji Kazališnog epicentra, održati sastanak Upravnog odbora HC UNIMA, biti dio programa Vukovarskog lutkarskog proljeća i maštati da smo svih dana održavanja SLUK-a svi zajedno u Osijeku jer lutkare odlikuje bogata mašta i vedar duh koji im pomaže u stvaranju naj- neobičnijih predstava i prevladavanju raznih teškoća.
Vjerujući u našu bogatu maštu i vedar duh želim vam dobrodošlicu u Osijek, u Dječje kazalište Branka Mihaljevića s nadom da nam je ovo prvi i zadnji Susret u ovakvom izdanju i da će slijedeći SLUK biti opet onaj star i da ćemo se „gužvati” i stvarati „šušur”, da ćemo se grliti, rukovati, juriti s predstave na predstavu …..
NAGRADA ZA NAJBOLJE OBLIKOVANJE RASVJETE
Nagrada se dodjeljuje Domagoju Garaju za predstavu Antički underground: laž, istina i mit u izvedbi Kazališta Virovitica. Svjetlo ne samo da označava i prikazuje prostor igre, nego i sudjeluje u istoj te samim time postaje i scenografija sama i tako korespondira s glumcima. I najmanji, do detalja promišljen, svjetlosni trenutak nosi velik emotivni značaj.
NAGRADA ZA NAJBOLJU KREACIJU LUTAKA I MASKI
Nagrada se dodjeljuje Krešimiru Tomcu za predstavu U kažnjeničkoj koloniji u izvedbi Kazališta Virovitica, Teatra Fort Forno i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Lutke Krešimira Tomca ne samo da su likovno dojmljive nego i korespondiraju sa animatorom te uvelike pridonose estetici i etici predstave.
NAGRADA ZA NAJBOLJU KOSTIMOGRAFIJU
Nagrada se dodjeljuje Aleni Petrović za predstavu Flekavac u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Nagrada za kostimografiju lutaka često je podcijenjena te pojava samih lutaka već odaje određenu likovnost te se kazališni kostim sam po sebi podrazumijeva, no u ovoj predstavi to nije slučaj, nego se posvećenost realističnim detaljima ističe u svim segmentima od kolorita, tekstura, proporcija do maštovite kreacije karaktera lika koji animator iznosi vizualnim obilježjima.
NAGRADA ZA NAJBOLJU SCENOGRAFIJU
Nagrada se dodjeljuje Leu Vukeliću za predstavu Kao voda u izvedbi Kazališne družine Pinklec, Čakovec. Decentna paleta boja stapa se s umjetničkim rukopisom bajkovito oblikovanih elemenata . Korespondencija animatora i lutaka te svjetla i kostima sa scenografijom je bajkovita, a sama funkcionalna razigranost scenografije paralelno oslikava emotivnost i toplinu čitave predstave.
NAGRADA ZA NAJBOLJU GLAZBU
Nagrada se dodjeljuje Nenadu Brkiću za predstavu Medo Đuro u vrtiću Zagrebačkog kazališta lutaka. Glazba se odlikuje visokom produkcijom koju prate visoki estetski standardi suvremenosti. Glazba je uvelike potpora predstavi i animatorima i kao takva osvaja svojom dopadljivošću.
NAGRADA ZA NAJBOLJU GLUMU – ANIMACIJU
Nagrada se dodjeljuje Gordanu Marijanoviću za inventivnu animaciju u predstavi Pliva patka preko Drave. Gordan svojom animacijom, a i glumačkim umijećem, pokriva veliku lepezu likova koji u brzim promjenama karaktera s lakoćom dolaze do srca gledatelja.
NAGRADA ZA NAJBOLJU GLUMU – ANIMACIJU
Nagrada se dodjeljuje Ireni Bausović Tomljanović za animaciju u predstavi Caffe Kraljevstvo u izvedbi Kazališta lutaka Zadar. Savršenom preciznošću i iznimnom dramsko-animatorskom suigrom Irena uspijeva udahnuti karakter predmetima s kojima se publika može poistovjetiti.
NAGRADA ZA NAJBOLJU GLUMU – ANIMACIJU
Nagrada se dodjeljuje Dominiku Karakašiću za animaciju u predstavi Caffe Kraljevstvo. Bez Irene nema Dominika, bez Dominika nema Irene. Taj umjetnički dvojac još jednom nam je potvrdio da dvoje kazališnih partnera, snagom svog umjetničkog izražaja mogu činiti mnogobrojan ansambl.
NAGRADA ZA NAJBOLJU GLUMU – ANIMACIJU
Nagrada se dodjeljuje Silviju Švastu za animaciju u predstavi Zatočenik kule Bro u izvedbi Gradskog kazališta Požega i predstavi U kažnjeničkoj koloniji u izvedbi Kazališta Virovitica, Teatra Fort Forno i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Silvijo je u dvije različite uloge pokazao izniman animacijski potencijal i na taj način skrenuo pozornost da se na njega ubuduće može i te kako računati u svijetu lutkarske i dramske umjetnosti.
NAGRADA ZA NAJBOLJI TEKST
Nagrada se dodjeljuje Petri Cicvarić za predstavu Na tragu, u izvedbi Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac. Petra je originalnom krimi-pričom uspjela približiti djeci, a i odraslima, probleme i važnosti očuvanja prirode.
NAGRADA ZA NAJBOLJU REŽIJU
Nagrada se dodjeljuje Vanji Jovanoviću za režiju predstave Caffe Kraljevstvo. Vanja je lutkarski vrlo promišljenim i lucidnim rješenjima, a s minimalnim sredstvima, dočarao esenciju lutkarske umjetnosti.
NAGRADA ZA PREDSTAVU U CJELINI
Nagrada se dodjeljuje predstavi Pliva patka preko Drave u izvedbi Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku. Kao što je izbornica u obrazloženju rekla : „Predstava se odlikuje vrlo zanimljivom lutkarskom animacijom u kojoj se propituju mogućnosti tekstualnog predloška po kojem se izvodi lutkarska predstava i granice između dječje igračke i scenske lutke“.
NAGRADA “BRANKO STOJAKOVIĆ” ZA UKUPNU LIKOVNOST PREDSTAVE
Nagrada se dodjeljuje predstavi Na tragu u izvedbi Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac. Scenografija i lutke čine jednu cjelinu kojom se na vrlo kreativan i duhovit način dočarava atmosfera života riječnih dubina, ne samo na ilustrativnoj nego i na metaforičkoj razini.
POSEBNA NAGRADA ZA KOLEKTIVNU IGRU
Nagrada se dodjeljuje predstavi Flekavac u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka.
Predstava Flekavac obiluje kreativnim glumačkim i lutkarskim rješenjima koja na scenu donose točnu, jasnu i preciznu suigru.
Nagradu Dječjeg prosudbenog odbora dobila je predstava „Pliva patka preko Drave“ Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića.